LJEKOVITO BILJE
Imela
PREHRANA
Marelica
BOLESTI
Zubna proteza
Zdravstveni vodič
Vodeći se idejom da kvaliteta usluga u zdravstvu direktno utječe na zdravlje i kvalitetu života ljudi, trudimo se da na što kvalitetniji način postanemo Vaš partner koristeći kartografiju. Na portalu CroMaps zdravstveni vodič mogu se naći osnovni podaci za: medicinsku, laboratorijsku, stomatološku opremu, aparate, materijale, farmaceutske tvrtke, veledrogerije, ljekarne, razne uslužne servise kao i sve zdravstvene ustanove: zavode, kliničke centre, institute, opće bolnice, domove zdravlja, poliklinike, specijalističke ordinacije itd. sa točno označenim lokacijama na detaljnom planu grada Zagreba. Na samom portalu možete se informirati o bolestima, ljekovitom bilju, problemima te prevenciji i otklanjanju istih.
Val vrućina u Hrvatskoj
Većina od nas želi uživati u sunčanom vremenu, ali ekstremne vrućine mogu ozbiljno oštetiti naše zdravlje. Za vrijeme topolotnih udara, kada se temperature popnu stvarno visoko i traju danima, to ponekad može biti fatalano po naše zdravlje.
Posljedice toplotnog vala vjerojatno su podcijenjene u mnogim zemljama, barem onih koje se temelje na prvoj procjeni. Smrtnost utječe na ranjive skupine, posebno kod starije populacije ili bolesnika. Starije osobe više su osjetljivije na dehidraciju i imaju veći rizik od srčanog udara zbog njihove starosti. Istraživanje koje je provedno u Grčkoj, pokazalo je povećanje smrtnosti u osoba starijih od 70 godina, kao direktna posljedica porasti temperature i vlažnost zraka. 
Koji su rizici?
U naletu toplotnih udara možete postati dehidrirani i tijelo se može pregrijati, a ako imate problema sa srcem ili dišnim organima, tad se Vaši simptomi mogu pogoršati. Simptomi toplinske iscrpljenosti uključuju glavobolje, vrtoglavice, mučnine, povraćanje, slabost mišića, grče, blijedu kožu uz tjelesnu povišenu temepraturu. Ukoliko se počnete osjećati loše, važno je potražiti savjet liječnika što je prije moguće. Tuširanjem mlakom vodom svakako se preporučuje kako bi se malo rashladili.
Toplotni udar može se razviti ako ne pijete dovoljno tekućine, ako predugo boravite nezaštićeni na suncu i može se pojaviti iznenada i bez prethodnih simptoma. Simptomi uključuju glavobolju, mučninu, intenzivnu žeđ, pospanost, vruću, crvenu i suhu kožu, nagli porast tjelesne temperature, konfuzije, agresiju, konvulzije i gubitak svijesti. Toplotni udar može dovesti do nepopravljive štete Vašem organizmu. Dok čekamo stručnu pomoć, ako je moguće osobu treba premjestiti gdje je hladnije, vlažiti hladnom vodom, povećati ventilaciju otvaranjem prozora.
Tko je u opasnosti?
Visoke temperature mogu utjecati na svakoga, no neki ljudi su pod povećanim rizikom, među njima su:
• starije osobe
• male bebe i mala djeca
• bolesnici s ozbiljnim problemima mentalnog zdravlja
• bolesnici koji koriste određene lijekove
• bolesnici s kroničnim oboljenjima, osobito dišnim sustavom i srčanim bolestima
• osobe koje koriste alkohol u većim količinama
• osobe koje koriste droge
• osobe koje su fizički aktivne i sportaši
Što trebate učiniti?
Oslanjajte se na zdrav razum, slušajte lokalne vremenske prognoze, planirajte i podredite svoje aktivnosti ili rano ujutro ili poslije 17 sati. Vrlo je važno slušati savjete medicinskog osoblja jer pripremljenost može ublažiti posljedice na Vaše zdravlje kod ekstremno visokih temperatura.
Smanjite toplinu od sunca koja dolazi izravno na prozor, vanjsko sjenčanje (zasloni) su prikladna zaštita Vašeg doma. Guste svijetle zavjese mogu apsorbirati toplinu i učiniti boravak u prostoriji ugodnijim.
Preporučljivo je izbjegavanje izravnog izlaganja suncu između 10 i 17h.
Ako morate izlaziti, držite se hlada, nosite po mogućnosti pamučnu odjeću, svijetlih boja, zaštite glavu odgovarajućom kapom, maramom ili šeširom, te oči sunčanim naočalama. Ponesite vodu.
Izuzetno je važno redovito unašati odgovarajuću količinu vode, i to do 2,5l, dio zamijenite prirodnim voćnim sokovima. Pijte redovito čak i ako ne osjećate žeđ. Izbjegavajte alkohol, gazirana pića, čaj i kavu, oni potpomažu dehidraciji.
U prehrani je bitno izbjegavati masna, pržena, začinjena i teška jela. Prednost treba dati kuhanom povrću, voću, salatama i ribi. Pokušajte jesti više hladnih sala, voća posebno, koje sadrži vodu.