BILJKA SE PREPORUČA ZA

Giht

Giht je jedan od nekoliko tipova artritisa kojem je poznat uzrok, bolest koja je vezana za metabolizam. Radi se o poremećaju metabolizma purina s odlaganjem amorfnih soli mokraćne kiseline ili mikrokristala urata u različita tkiva, najčešće kost i hrskavicu.

Anoreksija

Anoreksija je težak gubitak apetita čiji su razlozi emocionalne, psihološke prirode, a poremećaj jedenja karakterizira strah od debljanja. Anoreksija ne nastaje zbog gubitka apetita već je riječ o borbi protiv gladi zbog stalno prisutnog i potpuno nerazumnog straha od debljanja...

Pneumonija

Upala pluća ili pneumonija je najteža infekcija dišnog sustava koja oponaša gripu i zaslužuje posebnu pozornost. Radi se o akutnoj infekciji plućnog tkiva uključujući alveolarne prostore i prostor između alveola.

Coxsackie virus

Coxsackie (Koksaki) virusi su virusi iz obitelji Picornaviridae, a pripadaju rodu enterovirusa. Pripadaju IV grupi virusa. To su RNK virusi, što znači da u genomu imaju jednolančanu, linearnu RNK. veličina im je vrlo mala, svega 20-30%.

• A
• B
• C
• Č
• D
• Đ
• E
• F
• G
• H
• I
• J
• K
• L
• LJ
• M
• N
• O
• P
• R
• S
• Š
• T
• U
• V
• Z
• Ž
• Sve

Ljekovito bilje » B » Bor

Bijeli bor ima stablo koje može narasti više od 20 metara. Korijen bijelog bora prodire duboko u tlo. Bijeli bor rasprostranjen je po cijeloj Evropi, a raste kako u brdskim tako i u nizinskirn podrucjima. Dok je mlađi, njegove grane i deblo pokriveni su smeđe-crvenkastom korom koja poslije postaje sivo-smeđom. Grane se šire u obliku kišobrana. Iglice bijeloga bora sastavljene su u čupercima po dvije zajedno, duge su 5 do 6 cm, a boja im je sivo-zelena. Cvjetovi su jednodomni. Iz ženskih cvjetova oblikuju se mali češeri, koji u početku imaju crvenkastu, a poslije smeđu boju i postaju drvenasti.

Šišarke (češeri) su svjetlosmeđi ili sivkasti, sa izraženom kratkom drškom na kojoj vise. Jajasto-čunjastog su oblika, često asimetrične, 3 do 8 cm duge i 2-3 cm široke, rombična štitića, bez šiljka. Apofiza je ravna ili piramidalno izvučena, sa grbicom na vrhu. Cvate od svibnja, a sjeme sazrijeva tek u listopadu iduće godine.

Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek se upotrebljavaju mladi izdanci i iglice. Iglice bora, kao i sve iglice četinara, valja upotrebljavati, po mogućnosti, neposredno nakon branja, jer se vitamin C gubi sušenjem, tako da iglice (četine) koje se čuvaju više od godinu dana potpuno izgube svoja ljekovita svojstva.

Ljekovito djelovanje: mladi izdanci bora koriste se u liječenju zastarjelih katara dišnih putova, promuklosti, kašlja, laganijeg bron-hitisa, za inhalaciju i sl. Mladi izdanci i iglice koriste se i u liječenju astme te u liječenju reumatskh bolesti i gihta (uloga). Kod grčeva izazvanih žučnim kamencima koristi se tek istekla smola.

Čaj za jačanje organizma
Vrh grančice sa dvadesetak iglica prokuhati u pola litre vode. Ostaviti pola sata da odstoji i procijediti. Piti toplo i zaslađeno medom.

Inhalacija za čišćenje dišnih puteva
U dvije litre vode staviti dvije do tri šake borovih iglica i kuhati pet minuta. Otvoriti poklopac, držati na minimalnoj vatri i inhalirati se oko 15 minuta. Ponavljati što češće.

Sirup protiv kašlja i bronhitisa
Preliti 100 g borovih pupoljaka sa pola litre ključale vode i držati na toplom mjestu oko dva sata. Za to vrijeme razmutiti 100 gr šećera u pola litre vode i kuhati dok se ne dobije gust sirup. Procijediti borove pupoljke i dodati ih sirupu i dodati 2 žlice meda.

Kupka za reumatizam i kožna oboljenja
Dvije šake borove smole sipati u litru vode, ostaviti pola sata, a nakon toga prokuhati pet minuta, procijediti i dodati u kadu sa toplom vodom. Izaći iz kupke kada voda postane mlaka.

na vrh