BOLESTI

Karcinom grla

stoppusenje
Karcinom grla je zloćudna bolest. Raste polako, podmuklo, često jedva primjetljivim simptomima. Učestaliji je u muškaraca do 97%, u žena se javlja svega 3%. Ukupno čini 2% svih zloćudnih tumora u čovjeka.Može se razviti u svim dijelovima grkljana gdje su...

Limfedem

limfedem
Limfni sustav je skup svih organa i tkiva uključenih u proizvodnju limfocita, optok limfe i njeno filtriranje. Obrambeni sustav organizma i odgovoran je za prepoznavanje i inaktiviranje ili uništavanje stranog materijala tijekom imunološke reakcije.Krv i limfa tjelesne tekućine koje kolaju...

PREHRANA

Fosfor

minerali
Uloga fosfora (P) u ljudskom organizmu uključena je u sve naše vitalne funkcije. Fosfor je po zastupljenosti drugi mineral u našem organizmu, nalazimo ga u svim stanicama.


 
 

 

Pretraživanje medicinskog adresara
Pretraživanje ljekovitog bilja po abecedi

V

vidac

Vidac

Vidac je jednogodišnja biljka, visine do 25 cm, razgranjen sa prilično nazubljenim jajolikim listovima koji sjede na stabljici. Biljka je polunametnik jer se svojim usisnim korenjem pričvrsti za livadne trave i siše im sokove. Cvijetovi se pojavljuju u pazušcima gornjih listova, bijeli s ljubičastom ili žutom pjegom pri dnu.
vrtnakrasuljica

Vrtna krasuljica

Kao jedogodišnja biljka uzgaja se zbog listova koji okusom podsjećaju na anis ili peršin. Naraste do 70 cm. Stabljika joj je uspravna, šuplja i razgranata. Listovi su perasto izrezani. Sitni bijeli cvijetići skupljeni su u male štitaste cvatove.   Plod je dugoljastog jajastog oblika.
vrbaiva.jpg

Vrba iva

Vrba iva je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae), zovu je vjesnik proljeća a njezine rese poznate su kao "cice mace". Vrbe su dvodomne biljke što rastu u obliku grma ili drveta u nizinskim šumama Europe, jugozapadne i srednje Azije. U Hrvatskoj je autohtona vrsta.
vinovaloza.jpg

Vinova loza

Vinova loza biljka je iz porodice Vitaceae koja je trajan je grm, odnosno penjačica koja doseže visinu od 5 do 15 metara. Kod vinove loze razlikuju se dugački izdanci što se razvijaju iz osnovnih mladica, i kratki izdanci koji se razvijaju iz pazuha listova. Listovi su različita oblika ovisno o vrsti.
dvornik0.jpg

Veliki dvornik

Veliki dvornik je trajnica s debelim, polegnutim i savijenim smeđim podankom iz kojeg raste prizemna lisna rozeta; stabljika je uspravna, ne grana se, a naraste do 1 m visine. Listovi u prizemnoj rozeti imaju duge peteljke, cjeloviti su i produženo jajoliki.
vodopija0.jpg

Vodopija

Vodopija je trajnica ima dugi vretenasti korijen i uspravnu, razgranatu, do 1,2 m visoku stabljiku. Listovi prizemne rozete su kratkih peteljki, kopljasti. Listovi na stabljici su naizmjenični, sjedeći, kopljasti. Cvat nastaje na vrhu ili u pazušcima listova, a ima dvoredni dlakavi ovoj.
vilinkorijen1

Vilin korijen

Vilin korijen je trajna zeljasta povijuša dužine do tri metra. Stabljika joj je tanka, savitljiva, vijugava, na njoj su naizmjenično poredani šiljasti i srcoliki tamnozeleni listovi. Iz pazušca listova izbijaju žućkasti i neugledni cvjetovi, složeni u grozdaste cvatove. Plod je  jajolika, sjajna crvena bobica.