PREHRANA SE PREPORUČA ZA

Furunkul

Infekcijom dlačnog folikula nastaju folikularne piodermije. Najčeše su uzrokovane koagulaza pozitivnim stafilokokom, ali mogu biti uzrokovane i gram negativnim bakterijama. Širenjem infekcije na perifolikularno tkivo nastju furunkul i karbunkul.Furunkul nastaje kada se infekcija stafilokokom proširi na perifolikularno tkivo te nastaje...

Antraks

Antraks je prvenstveno bolest sisavaca biljojeda, iako je poznato da su od njega oboljeli i neki drugi sisavci i ptice. Čovjek dobije bolest direktno ili indirektno od zaražene životinje, ili profesionalnom izloženošću zaraženim ili zagađenim životinjskim proizvodima.

Vodene kozice

Vodene kozice ili varicella zarazna je bolest, prije svega dječje dobi, rijeđe odraslih, a uzrokuje ju varičela-zoster virus iz porodice herpes virusa. U početku bolesti nalazi se u respiratornom traktu, a zatim kratko vrijeme u krvi.

Autoimune bulozne dermatoze

Autoimune bulozne dermatoze skupina su bolesti  kože  i/ili  sluznica,  klinički  karakterizirane  mjehurima  koji nastaju  kao  posljedica  imunosnog  odgovora  na  molekularne komponente dezmosoma te zone bazalne membrane.

• A
• B
• C
• Č
• D
• E,F
• G
• J
• K
• L
• M
• N
• O
• P
• R
• S
• Š 
• T
• U
• V
• Z,Ž
• Sve

Prehrana » B » Biotin

Biotin (Koenzim R ili vitamin H) u organizmu igra centralnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, aminokiselina i masti. Dio je enzimskog sustava koji povezuje izgradnju i razgradnju spomenutih biomolekula, izvora energije u stanicama. Ovaj vitamin topljiv u vodi djeluje kao kofaktor nekoliko enzima koji sudjeluju u sintezi i metabolizmu masnih kiselina. Bez biotina dolazi do poremećaja u proizvodnji tjelesnih masti. Također sudjeluje u glukoneogenezi (proizvodnji glukoze iz spojeva koji nisu ugljikohidrati, na primjer iz aminokiselina) i ima važnu ulogu u metabolizmu proteina. Važan je za pravilno funkcioniranje imunološkog sustava, za djelovanje/iskorištenje folne kiseline, pantotenske kiseline i vitamina B12.

Nije poznata avitaminoza zbog slabe prehrane jer se biotin stvara u crijevima pod utjecajem crijevne flore. Samo u slučajevima teškog oštećenja crijevne flore ili konzumacije sirovog bjelanjka (koji sadrži antimetabolit biotina -avidin) može doći do razvoja nedostatka biotina. On se očituje kroz dermatitis, atrofični glositis, bolove u mišićima, anoreksiju, blagu anemiju i promjene u EEG-u. Do deficita biotina može doći kod ljudi koji u prehrani koriste veće količine sirovih jaja, jer je u njima prisutan protein avidin koji čvrsto veže biotin i inhibira ga.

Biotin i djelovanje na zdravlje

Biotin potpomaže sprečavanje sijedenja kose. Pomaže pri preventivnom liječenju ćelavosti. Umanjuje bolove u mišićima. Ublažava ekcem i dermatitis. Nije uputno pokušavati liječiti akne, seboreični ekcem i alopeciju uzimanjem pripravaka na bazi biotina.

Sinergičan je sa vitaminima B2, B6, niacinom, vitaminom A i kada je u pitanju održavanje zdravog stanja kože.

Doziranje

Preporučena dnevna potreba za odrasle je 150 do 300 mcg.

Intestinalne bakterije sintetiziraju male količine biotina ali se malo zna o dostupnosti ovako sintetiziranog biotina. Nešto vitamina se apsorbira kroz intestinalnu stjenku ali se najveći dio izlučuje preko urina. Biotin se skladišti najvećim dijelom u jetri, bubrezima, mozgu i adrenalnim žlijezdama.

Najbolji prirodni izvori biotina

Pivski kvasac, losos, iznutrice, piletina, kruh, riba, žumanjak, banane, gljive te neke vrste povrća kao što su brokula, cvjetača i mrkva predstavljaju dobar izvor biotina.

na vrh