BOLESTI

Helicobacter pylori

helicobacter.jpg
Infekcije izazvana Helicobacter pylori i kliničke karakteristike infekcije - heliobakterioza je hronična infekcija želučane sluznice koja za posljedicu može imati različite oblike bolesti želuca i duodenuma. H.pylori je mikroaerofilni gramnegativni bacil koji se veoma dobro prilagodio.

Urtikarija

utrikarije
Urtikarija (koprivnjača) je alergijsko oboljenje kože, koje može nastati uslijed djelovanja velikog broja raznih čimbenika koji mogu biti lijekovi, posebice penicilin, analgetici, acetilsalicilna kiselina, inzulin, antitetanusni serum, kozmetički preparati, razne vrste hrane (ribe, školjke, jagode i drugo voće, sirevi, jaja),...

LJEKOVITO BILJE

Kopriva

kopriva
Kopriva je dvodomna biljka s velikim korijenom. Stabljika je uspravna i doseže visinu do 1 metra. Listovi su nasuprotni, srcasti, zašiljeni, pilasti, na kratkim peteljkama. Listovi i peteljke pokriveni su žaokama koje su na vrhu kukaste a pri dnu debele.


 
 

 

Pretraživanje medicinskog adresara
Pretraživanje prehrane po abecedi

G

grasak

Grašak

Grašak (Pisum sativum) je jednogodišnja zeljasta biljka koja se zbog svojih ljekovitih sastojaka vrlo često koristi u prehrani u skoro cijelom svijetu.Grašak sadrži vitamine B skupine, osobito vitamine B1, B2, B6, niacin i folnu kiselinu neophodnima za iskorištavanje energije iz ugljikohidrata, bjelančevina i lipida.
grozde

Grožđe

Vinova loza jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka. Drži se da je prva vinova loza uzgajana u Zakavkazju, sjevernom Iranu te Maloj i Srednjoj Aziji. Odatle se -u predrimsko doba -proširila Europom. U Grčkoj je vinova loza bila poznata još od 1700.
grejp

Grejp

Grejp ili grejpfrut je tropska biljka iz porodice agruma gorkog okusa. Plod je zimzelenog drveta koje uobičajeno raste do 6 metara u visinu, ali može doseći i trostruko veću visinu. Listovi su tamno zeleni, a plodovi grejpa narastu do 15 centimetara u promjeru, a imaju...
aminokiseline

Glutamin

Glutamin je najzastupljenija amino kiselina u organizmu - čini 60% svih slobodnih amino kiselina u tijelu. Glutamin je jedna od 11 neesencijalnih aminokiselina koje organizam može sam sintetizirati. Značenje glutamina otkrili su 1930 godine.