PREHRANA SE PREPORUČA ZA

Bradikardija

Bradikardija je smanjanje broja otkucaja srca odraslog čovjeka na manje od 60 otkucaja u minuti. Fiziološki raspon srčane frekvencije odraslog čovjeka je do 60 do 90 otkucaja u minuti.

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (SIC) je funkcionalni, kronični poremećaj probavnog sustava kojeg karakterizira bol u abdomenu povezana s defekacijom, poremećaj defekacije i distenzija trbuha. Sindrom iritabilnog crijeva ne uzrokuje trajno oštećenje debelog crijeva.

Nervoza želuca

Nervozna želučana bol nalikuje na bol kroničnog gastritisa, no, ta je bol bez ikakvih objektivnih bolesnih pojava. Bolesnik često povraća i tjelesno propada. Bolest je čisto živčane naravi, a javlja se kod ljudi koji su suviše duševno napeti ili ih...

Ciroza jetre

Jetra je najveći organ u ljudskom organizmu i njezina je glavna zadaća u izmjeni tvari, a time i proizvodnja žuči, prerada lijekova, otklanjanje otrova, proizvodnja čimbenika zgrušavanja krvi te mnogo drugih složenih procesa.

• A
• B
• C
• Č
• D
• E,F
• G
• J
• K
• L
• M
• N
• O
• P
• R
• S
• Š 
• T
• U
• V
• Z,Ž
• Sve

Prehrana » K » Klor

Klor (Kloridi, Cl-) je esencijalni element koji u organizmu nalazimo najvećim dijelom u obliku klorida. Pomaže u regulaciji acidobazne ravnoteže krvi. U tijelu je prisutan u količini od 70 -90 grama, ili manje od 0,15 % od ukupne tjelesne težine. Od ukupne količine aniona vanstanične tekućine oko 70 % su kloridni ioni. Neophodan je dio hidroklorne kiseline koja se proizvodi u želucu, a koja je potrebna za probavu hrane.

Nedostatak klorida je vrlo rijetka pojava i obično je posljedica neke bolesti. Moguć je značajan gubitak klora zbog povraćanja, čestih proljeva, te bolešću bubrega. Također, tiazidni diuretici potiču izlučivanje klora putem bubrega. Kako se klor u hrani nalazi vrlo raširen, slučajevi klora u normalnim prehrambenim uvjetima prilično su nemogući.

Najveće koncentracije klorida u tijelu nalaze se u cerebrospinalnoj tekućini i gastrointestinalnom traktu. Postoji velika polemika o potrebi dodavanju klora u vodu za piće jer je to vrlo reaktivna kemikalija koja se može vezati s ostalim kemijskim spojevima pri čemu mogu nastati jako toksične tvari koje štete zdravlju.

Klor i djelovanje na zdravlje

Održava normalan raspored i pH svih tjelesnih tekućina. Klor je važan i za rad bubrega, a također čuva kalij u organizmu jer potiče njegovu retenciju u bubrezima. U probavi je klor ključni element želučane kiseline, koja je zapravo klorovodična kiselina. Pomaže u čišćenju tjelesnih otpadnih tvari pomažući jetri u njenom radu. Potreban je i za normalan rad mišića, za kontrakcije i provođenje živčanog signala.

Doziranje

Vrijednosti preporučenog dnevnog unosa klora nisu donijete, jer se smatra da klora ima u dovoljnim količinama u hrani, tako da svaka uravnotežena prehrana uredno podmiruje potrebne količine.

Unos velikih količina natrijevog klorida, može izazvati hipokalemiju i acidozu, može nastupiti hipernatremija i gubitak bikarbonatnog iona.

Najbolji prirodni izvori Klor

Pravilnom prehranom dnevno se unosi 4-10 g klora, uglavnom preko kuhinjske soli, od namirnica posebno alge i masline su dobar izvor klora. Sva vodovodna voda se danas klorira u svrhu dezinfekcije (osim u rijetkim slučajevima gdje se koristi ozon), pa je i to jedan nezanemarivi izvor klora u prehrani.

Dobar savjet svima koji piju kloriranu vodu u svoju prehranu svakodnevno nek uljuče jogurt - dobar način da se nadoknade crijevne bakterije koje klor uništava.

Izvor
· ^ "National Academy of Sciences. Institute of Medicine. Food and Nutrition Board. Dietary Reference Intakes: Elements". US Department of Agriculture, National Agricultural Library and National Academy of Sciences, Institute of Medicine, Food and Nutrition Board. October 2009.  

na vrh