LJEKOVITO BILJE
Kukuruzna svila
Kukuruz je jednogodišnja biljka visine 1 1/2 do 2 1/2 metra. Stabljika je snažna, srčikasta sa širokirn linearnim listovima. Muški i ženski cvjetovi odvojeni su na stabljici.
Brusnica
Brusnica raste kao zimzeleni patuljasti grm, visine od 5-15 cm, cvjeta od od svibnja do kolovoza. Ima ovalne listove, koji su poredani u parovima i naizmjenično, tamno-zelene boje, kožnati, donja strana listova s tamnim točkama.
PREHRANA
Alge
U azijskim zemljama alge se tradicionlno koriste u prehrani (najveći potrošači danas su Japan, Kina i Koreja). 90% posto potražnje pokriva se akvakulturom algi a oko 10% prikupljanjem iz prirodnih staništa.
B
Prikaz bolesti B
Bjesnoća
Bjesnoća (rabies, Lyssa) je smrtonosna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana neurotropnim virusom koji se može naći u slini zaraženih životinja. Od bjesnoće najčešće obolijevaju psi, vukovi, mačke i lisice, ali i šišmiši. Pošto se uzročnik bjesnoće nalazi u slini zaražene životinje, zaraza se lako širi ujedima zaraženih životinja.
Bubrežni kamenci
Bubrežni kamenci ili nefrolitijaza pojava je jedne ili više čvrstih tvorbi u mokraćnim putovima. Kamenci mogu biti raznih oblika i veličina, pa je ponekad prisutan samo jedan kamenac, a nekada je broj puno veći. U tom slučaju kamenac može biti vrlo sitan, pa se naziva i bubrežni pjesak.
Bronhitis
Uzročnici infekcija dišnog sustava uglavnom se prenose sitnim kapljicama sline i sluzi koje nastaju tijekom kihanja, kašljanja ili govora. Stoga ne čudi činjenica da se spomenute bolesti mahom javljaju u hladnijim jesenskim, zimskim i proljetnim mjesecima, tijekom kojih se ljudi češće okupljaju i borave u zatvorenim prostorijama.
Bulimija
Bulimija je poremećaj vezan za pretjeranim uzimanjem hrane nakon čega slijedi povraćanje, izbacivanje sadržaja želuca kroz usta ili uzimanjem laksativa, psihološkog je podrijetla. Javlja se najčešće u mladih djevojaka, prosječna dob u kojoj se znakovi bulimije prvi put pojavljuju je 18 godina.
Bradikardija
Bradikardija je smanjanje broja otkucaja srca odraslog čovjeka na manje od 60 otkucaja u minuti. Fiziološki raspon srčane frekvencije odraslog čovjeka je do 60 do 90 otkucaja u minuti. Kod doječadi, bradikardija se definira kao frekvencija manja od 100 otkucaja srca u minuti (fiziološki raspon od 100-160 otkucaja u minuti).Bradikardija...