PREPORUČENO
LJEKOVITO BILJE

Odoljen, valerijana

valerijana
Odoljen je trajna biljka visoka do 2 m. Podanak je jajolika oblika dugačak do 5 cm, a širok do 3 cm, s tankim korijenčićima tamnosmeđe boje.

Echinacea

Echinacea
Echinacea spada u porodicu Asteraceae, ima šuplju stabljiku koja dostigne do metar i pol visine i višegodišnaj je biljka.

Šipak

sipak
Šipak je trajan razgranato grm i dva do tri metra visine. U prvoj godini pojavljuju se uspravni izboji što se, u slijedećim godinama, razgranjuju u mnogobrojne povinute i viseće grane.

Kopriva

kopriva
Kopriva je dvodomna biljka s velikim korijenom. Stabljika je uspravna i doseže visinu do 1 metra. Listovi su nasuprotni, srcasti, zašiljeni, pilasti, na kratkim peteljkama.


 
 

 

Pretraživanje medicinskog adresara
Pretraživanje bolesti po abecedi

Epilepsija

Epilepsija -zdravstveni vodič CroMapsEpilepsija je poremećaj karakteriziran sklonošću ponavljanim napadajima koji mogu dovesti do gubitka budnosti ili svijesti, poremećaja kretanja, osjeta, autonomnih funkcija, raspoloženja i mentalnih funkcija. Napadi često dovode do izražene promjene ponašanja ili konvulzija. Napadi dolaze i prestaju naglo. U većini slučajeva epilepsije nije poznat uzrok. Ipak česti su slučajevi pojave epilepsije u jednoj obitelji. U nekim slučajevima je moguć uzročnik povreda mozga i povreda pri porođaju.

Simptomi
Zajednički denominator svih epilepsija je epilepsijski napadaj -iznenadna epizoda poremećene motorike i/ili senzibiliteta i/ili ponašanja i/ili percepcije i/ili promjene stanja svijesti. Prema kliničkoj slici epilepsiju djelimo na: generaliziranu, parcijalnu (žarišnu) epilepsiju i neklasificirane epilepsije.


Parcijalni (žarišni) napadaji -bez poremećaja svijesti: elementarni (motorni, senzorni, vegetativni, psihički) i kompleksni (automatizmi, izolirani poremećaji stanja svijesti, kombinacija)

Generalizirani napadaji -karakterizirani gubitkom svijesti: absansi (tipični -petit mal, atipični), miokloni napadaji, klonički napadaji, tonički napadaji, kloničko-tonički napadaji, atonički napadaj

Grand mal je najteži kloničko -tonički napadaj.

Grand mal -veliki epi napadaj
- glavobolja i smetnje senzibiliteta nekoliko sati prije napada
- bolesnik škripi zubima, navodi osjećaj mravinjanja, zujanje u ušima, glasove
- nekontrolirani pokreti kapcima, generalizirane, jake kontrakcije mišića
- zahvaćaju veći dio tijela
- gubitak svijesti
- privremeno se zaustavlja disanje, zatim uzdisanje
- trajanje 30 sek -2 min
- cijanoza i inkontinencija
- ugriz za jezik ili obraz
- česta je glavobolja nakon napada

Lučenje pljuvačke je intenzivno, te iz usta izlazi obilna pjena, a često dolazi i do oslobađanja urina i stolice. Napad traje nekoliko minuta ili malo duže. Duboki uzdah i naglo opuštanje označavaju kraj napada. Tijekom narednih par sati bolesnik leži bez svijesti i bez senzibiliteta. Oporavak je spor i težak. Bolesnik se osjeća jako iscrpljeno i ne sjeća se ničega vezanog za napad. Najčešće se napadi javljaju noću ili ujutro, a često ih uzrukoju jake emocije ili konzumiranje alkohola.

Petit mal -Absence, piknolepsija
- nastup kao i prestanak je iznenada
- minimalni ili nikakvi pokreti; obično, osim treptanja očima
- kratki iznenadni gubitak svijesti ili svjesne aktivnosti
- napadaji se javljaju u serijama
- traju vrlo kratko: 1-2 sekunde
- javljaju se u dječjoj dobi i najčešće smiruju u adolescenciji
- smanjena sposobnost učenja
Bolesnik gubi svjest iznenada, tjekom nekoliko sekundi, ali zadržava sposobnost automatskih pokreta. Nakon toga, bolesnik se ne sjeća što se desilo. Potom slijede mišićne kontrakcije, te popuštanje mišićnog tonusa.

Jednostavni (elementarni) žarišni napadaji
- svijest uvijek očuvana u tijeku napadaja
- simptomi su motorni (grčenje, klonizmi -jedan prat ili strana tijela), trnci (žarenje, svjetlucanje, zvukovi)
- moguće su manifestacije u obliku paroksizma disfunkcije posebnih osjeta, npr. vida i sluha, no uz očuvanu svijest
- vegetativne disfunkcije: abdominalne kolike, znojenje, tahikardija, bradikardije
- o ovom se obliku vrlo malo zna

Žarišni napadaji s kompleksnom simptomatologijom
- prati ih poremećaj svijesti (kvalitativni, sužena svijest)
- ishodište ataka je slijepoočni režanj, limbički sustav, frontobazalna kora
- napadajima često prethode senzacije u epigastriju ili deja-vu fenomeni
- suženje svijesti praćeno je automatizmima
- nakon atake slijedi kraća smetenost
- trajanje ataka je najčešće 30 -60 sekundi. Može trajati i duže, upasti u sumračno stanje, napraviti kriminalnu radnju

Pseudoepilepsija (histerolepsija)
- imitira toničko-klonički napadaj
- često u duševno zaostalih osoba koje su bile očevidci tuđih epi napadaja
- nema inkontinencije ni cijanoze
- nema postiktalne smetenosti
- prolaktin nije povišen postiktalno
- ako postoji devijacija pogleda, uvijek je od ispitivača, nikad prema njemu
- trzaji zdjelice koji u pravome epi napadaju izostaju

Dijagnoza
Za postavljanje dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, utvrditi uzrok epileptičkog napadaja, isključiti sve ostale moguće uzroke, odrediti opći i neurološki status bolesnika te učiniti elektroencefalogram (EEG). Prvi napadaj: detaljni opis napadaja, anamneza i heteroanamneza; detaljni neurološki pregled, EEG, biokemijske pretrage -ponovljeni napadaj: EEG, CT, MR

Liječenje
Najvažnije je medikamentno liječenje koje je poboljšalo život i prognozu. 85% bolesnika se može uspješno liječiti lijekovima. Indikacije za uvođenje lijekova: ponovljeni napadaj, produljeni prvi napadaj -dulje od 10 minuta, žarišni napadaj, nazočnost organskog oštećenja mozga (porođajna trauma, meningitis, tumor, povreda mozga). Specijalist neurolog ili neuropedijatar odredit će adekvatnu terapiju antiepileptičkim lijekovima. Tendencija je da se epilepsija liječi jednim lijekom ako je to moguće, no često puta biti će potrebno posegnuti za kombinacijama više lijekova. Trajanje terapije je nekad bilo doživotno. To je nepoželjno, ali se nekad ne može izbjeći. U terapiji epilepsija potrebne se česte i redovite kontrole, lijekove treba uzimati redovito u svrhu prevencije napadaja i uzimanje lijekova ne smije se prekidati iako se napadaji neko vrijeme ne javljaju. U 2/3 bolesnika može se postići potpuna kontrola napadaja.   U liječenju je potrebno individualno pristupiti svakom bolesniku ovisno o dobi, spolu i vrsti epilepsije, a sve u svrhu poboljšanja kvalitete života. Vrijedi provjeriti nakon nekog vremena (ako bolesnik 3 godine nema napadaj i ako je EEG uredan) i pokušati isključiti lijek. 60% bolesnika dobije opet napadaj ako su imali žarišnu epilepsiju. Kod generaliziranih epilepsija vjerojatnost novog napadaja nakon isključenja terapije je 30 -35%. Za klasičan absence bez mioklonusa je ta prognoza još bolja; vjerojatno djeca nakon puberteta neće trebati uzimati lijekove.

 

na vrh

Komentari

Ova stranice za sada nema komentara.

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.