PREPORUČENO
LJEKOVITO BILJE

Lovor

Lovor je uvijek zeleni grm ili drvo iz porodice lovorika na čijim su granama i grančicama naizmjenično smješteni kožasti, tamnozeleni, šiljasti, eliptični, na rubovima valoviti listovi dužine 3 do 7 cm.

Veliki dvornik

Veliki dvornik je trajnica s debelim, polegnutim i savijenim smeđim podankom iz kojeg raste prizemna lisna rozeta; stabljika je uspravna, ne grana se, a naraste do 1 m visine.

Lazarkinja

Lazarkinja je trajnica s uspravnom stabljikom visine do pola metra. Ima puzavi crveno-smeđi podanak. Na donjem dijelu stabljike nalaze se lisnati pršljeni.

Zečji trn

Zečji trn je trajno zeljasta biljka, s veoma dugačkim, jakim i žilavim korijenjem. Stabljika je grmolika, čvrsta i razgranjena, s trnovitim izdancima, a visoka je do 50 cm.

• A
• B
• C
• D
• E
• F
• G
• H
• I
• K
• L
• M
• N
• O
• P
• R
• S
• Š
• T
• U
• V
• Z
• Ž
• Sve

Priručnik bolesti » I » Infarkt miokarda

Infarkt miokarda, ili srčani udar (lat. infarctus myocardii), događa se kada koronarne arterije postanu u potpunosti začepljene. Regija miokarda koju opskrbljuje baš ta koronarna arterija izgubi svoju krvnu opskrbu, te u nedostatku kisika i drugih nutrijenata, odumire. Patogeneza u gotovo svim slučajevima započinje progresivnim sužavanjem koronarnih arterija aterosklerozom. Nagla, totalna okluzija koja započinje infarkt obično nastaje superimponiranom trombozom ili spazmom koronarne arterije.

Regija miokarda u kojoj će infarkt nastati ovisi o tome koja arterija postane zakrčena, te o količini kolateralnog protoka krvi. Postoje dva veća sustava opskrbe miokarda krvlju, jedan koji prokrvljuje desnu stranu srca, i jedan koji prokrvljuje lijevu stranu srca. Lokaliziranje infarkta je važno zbog prognostičkih i terapeutskih implikacija koje su djelomično određene područjem odumrlog dijela srca.

Infarkti se mogu grupirati u nekoliko općih anatomskih kategorija. To su inferiorni infarkti, lateralni infarkti, anteriorni infarkti i posteriorni infarkti. Često se vide i kombinacije, poput anterolateralnih infarkta, koji su vrlo česte.

Komplikacije infarkta miokarda nisu rijetke, a ni lake. To su: kardiogeni šok, insuficijencija lijevog srca, ruptura stijenke srca, perforacije septuma, aritmije, embolije rijeđe zbog uvođenja antikoagulantne terapije.

Faktori rizika su: pušenje, hipertenzija, hipotenzija, dijabetes melitus, hrana bogata masnoćama, visoke koncentracije kolesterola u krvi (LDL), gojaznost, osobe iznad 65 godina starosti i nasljedni faktor. Bolest više pogađa muški dio populacije.

Simptomi
Prvi i vodeći simptom infarkta stežuća substernalna bol u prsima koja se širi u donju čeljust ili lijevu ruku. Nastaje iznenadno, obično u miru, ali se može javiti u tijeku napora ili stresa. Bol je obično jakog intenziteta, stiskajuća i razdiruća. Obično je lokalizirana u sredini prsnog koša -iza prsne kosti, često se širi u ruke, nešto rjeđe u gornji dio trbuha, leđa, donju čeljust i vrat. Uz bolove se javljaju i gušenje, znojenje, mučnina, povraćanje te strah. Napadi bolova u akutnom infarktu srca obično traju više od 30 minuta. Intenzitet bola postepeno se pojačava, a potom postepeno opada.

Ipak, mnogi bolesnici, osobito oni sa diabetesom mellitusom i stariji ljudi, uopće ne moraju imati ove simptome. Neki infarkti nisu povezani ni sa jednom očitom kliničkom manifestacijom.

Dijagnoza
Postoje tri komponente potrebna za dijagnozu infarkta miokarda, povijest bolesti i fizikalni pregled; određivanje srčanih enzima; elektrokardiogram. U elektrokardiogramu se rano javljaju promjene, iako to ne mora uvijek biti slučaj pa negativan nalaz elektrokardiograma u prvim satima ne isključuje infarkt miokarda.

Osim elektrokardiograma, rano utvrđivanje infarkta miokarda omogućavaju nam biohumoralni znaci nekroze miokarda, tj. laboratorijska analiza serumskih enzima. Kod infarkta dolazi do odumiranja jednog dijela srčanog mišića te raspada stanica, zbog čega se oslobađaju enzimi pa je porast vrijednosti enzima u serumu dokaz za novonastali infarkt.

Liječenje
Oboljeli od akutnog infarkta srca liječe se u specijaliziranim jedinicama, gdje se stavljaju pod monitor, uz stalnu kontrolu srčanog rada i ostalih vitalnih funkcija. U početku liječenja oboljelom treba osigurati apsolutno mirovanje. Od medikamenata se najprije primjenjuju lijekovi za uklanjanje boli, tj. analgetici. Daju se nitrati (Nitroglycerin) koji djeluju na koronarne arterije i koji poboljšavaju krvni protok kroz neoštećeno, ali i tkivo ishemične zone miokarda.

U ranoj fazi srčanog infarkta često se javljaju poremećaji srčanog ritma zbog čega se primjenjuju antiaritmici. Upravo su poremećaji srčanog ritma i pojava malignih aritmija glavni uzrok smrti u ranoj fazi infarkta.

Ishod ovisi o veličini i mjestu oštećenog tkiva miokarda. Oštećenje elektroprovodnog sustava (impulsa koji kontroliraju srčani rad) pogoršava prognozu. U trećini slučajeva ishod je fatalan. Ako bolesnik preživi 2 sata nakon napada, veća je mogućnost njegova preživljenja, no nisu isključene komplikacije.

na vrh